U delegaciji predsjednika Donalda Trumpa nalaze se, među ostalima, Elon Musk, Tim Cook i Jensen Huang, čiji su AI čipovi postali ključna tačka rivalstva između SAD-a i Kine
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump poveo je niz vodećih izvršnih direktora iz poslovnog i tehnološkog sektora na svoje ovogodišnje putovanje u Kinu.
Više od deset američkih izvršnih direktora pridružit će se Trumpu tokom putovanja, rekao je za BBC zvaničnik Bijele kuće upoznat s planovima delegacije. Među njima su Jensen Huang iz kompanije Nvidia, Tim Cook iz Applea, Elon Musk iz kompanija Tesla i SpaceX, Larry Fink iz BlackRocka, kao i direktori iz kompanija Meta, Visa, JPMorgan Chase, Boeing, Cargill i drugih.
Putovanje se smatra važnim za SAD jer će se Trump sastati s kineskim predsjednikom Xi Jinping u trenutku rastućih ekonomskih i tehnoloških tenzija između dvije zemlje.
Rivalstvo između SAD-a i Kine
Kasno uključivanje Jensena Huanga u delegaciju posebno je zanimljivo jer su napredni čipovi za umjetnu inteligenciju kompanije Nvidia jedno od glavnih pitanja rivalstva između SAD-a i Kine. Huang je također član Trumpovog Vijeća savjetnika za nauku i tehnologiju, zajedno s drugim poslovnim liderima, uključujući Mark Zuckerberg i Larry Ellison.
Pored Huanga, Muska, Cooka i Finka, u američkoj delegaciji nalaze se i: Dina Powell McCormick, predsjednica i potpredsjednica kompanije Meta, Kelly Ortberg, predsjednik i izvršni direktor Boeinga, Ryan McInerney, izvršni direktor Vise, Stephen Schwarzman, izvršni direktor Blackstonea, Brian Sikes, izvršni direktor i predsjednik kompanije Cargill, Jane Fraser, izvršna direktorica Citija, Jim Anderson, izvršni direktor kompanije Coherent, Henry Lawrence Culp, izvršni direktor kompanije GE Aerospace, David Solomon, izvršni direktor Goldman Sachsa, Jacob Thaysen, izvršni direktor kompanije Illumina, te Michael Miebach, predsjednik Mastercarda.
Zanimljivo je i prisustvo Sanjay Mehrotra, izvršnog direktora kompanije Micron Technology jer je Peking još 2023. godine ograničio upotrebu određenih Micronovih čipova u kritičnoj infrastrukturi. Kao razlog je navedena nacionalna sigurnost, što je kompanija ranije opisala kao potez koji je negativno utjecao na njeno poslovanje u Kini.
Poluprovodnici ostaju centralno pitanje ekonomskih odnosa između SAD-a i Kine uprkos stalnim tenzijama oko tehnologije i izvoznih ograničenja.
Chuck Robbins, predsjednik i izvršni direktor kompanije Cisco, bio je pozvan da se pridruži putovanju, ali nije mogao prisustvovati zbog objave poslovnih rezultata, rekla je glasnogovornica kompanije.
Zajedno, izvršni direktori predstavljaju širok spektar američkih poslovnih interesa, od društvenih mreža i potrošačke elektronike do proizvodnje čipova i industrijske proizvodnje.
Glasnogovornica kompanije Illumina, biotehnološke firme sa sjedištem u Kaliforniji, izjavila je da je Jacob Thaysen “počastvovan što je dio delegacije” te da se kompanija nada da će putovanje biti “prilika za jačanje odnosa i oblikovanje budućnosti precizne medicine”.
Predstavnici ostalih kompanija nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar.
Na prvobitnoj listi nije bilo šefa Nvidije Jensena Huanga, čija je kompanija ključna u američko-kineskom rivalstvu oko kompjuterskih čipova i umjetne inteligencije.
Međutim, u iznenadnom razvoju događaja, Huang se ukrcao u predsjednički avion Air Force One tokom zaustavljanja radi dopune goriva u Anchorageu na Aljasci.
– Jensen prisustvuje samitu na poziv predsjednika Trumpa kako bi podržao Ameriku i ciljeve administracije, rekao je glasnogovornik Nvidije za BBC.
BBC navodi da je Trump, kada je saznao da Huang nije na listi poslovnih lidera koji putuju u Kinu, u utorak ujutro lično nazvao direktora Nvidije i pozvao ga da se pridruži delegaciji. Trump je kasnije kritikovao medijske izvještaje da Huang nije bio pozvan.
– U stvarnosti, Jensen je trenutno u Air Force Oneu i osim ako ga ne zamolim da ode, što je vrlo malo vjerovatno, izvještavanje CNBC-a je netačno ili, kako se kaže u politici, LAŽNE VIJESTI!, napisao je Trump na društvenim mrežama.
Prva posjeta Kini od 2017.
Trumpova posjeta Kini bit će prva posjeta jednog američkog predsjednika toj zemlji nakon gotovo deset godina i predstavlja važan test krhkog trgovinskog primirja između dvije države nakon međusobnog trgovinskog rata tokom kojeg su carine u pojedinim trenucima prelazile i 100 posto. Carine su pauzirane u oktobru 2025. godine nakon posljednjeg sastanka Trumpa i Xija, koji je održan u Južnoj Koreji.
Veliku sjenu nad predstojećim sastankom baca rat SAD-a i Izraela protiv Irana, zbog kojeg je već jednom odgođen susret Trumpa i Xija. Očekuje se da će Trump izvršiti pritisak na Kinu, koja se oslanja na jeftinu iransku naftu, da pomogne u postizanju sporazuma između Teherana i Washingtona s ciljem okončanja rata.
I Kina želi završetak sukoba. Rat je ograničio isporuke nafte toj zemlji, što je pogodilo kupovnu moć drugih država koje uvoze kinesku robu. Ipak, ogromne kineske rezerve nafte i raznovrsni izvori energije zasad joj pomažu da lakše podnosi posljedice rata u odnosu na mnoge susjedne zemlje.